Zlatni korijen (Rhodiola rosea) za zdravlje i bolest: tražimo dokaze

Rhodiola-rosea

Biljka Zlatni korijen (lat. Rhodiola rosea) pripada porodici Crassulaceae, a naziva se Zlatni korijen jer se njen korijen smatra ljekovitim. Jednogodišnja je biljka žutih cvjetova koja raste u dijelu Europe i Azije. U tradicionalnoj medicini koristi se za različite svrhe, uključujući povećanje izdržljivosti, radne sposobnosti, produljenje trajanja života, otpornost na poremećaje prilikom rada na velikim visinama, u liječenju umora, depresije, anemije, impotencije, probavnih smetnji, infekcija i poremećaja živčanog sustava. U brdskim krajevima Sibira se parovima prije braka poklanja vreća s korjenima Rhodiole Rosee kako bi se poboljšala plodnost i osiguralo rođenje zdravog djeteta. U središnjoj Aziji, čaj od Zlatnog korijena koristio se kao lijek protiv prehlade i gripe. Mongolski liječnici preporučuju je kod tuberkuloze i raka. Uglavnom, mnogo je to primjena i mnogo očekivanja od jedne biljke.

Upit

Na portalu Dokazi u medicini dobili smo sljedeći upit: „Postoje li dokazi da Rhodiola rosea pomaže u liječenju depresije?“

Dokazi iz kontroliranih studija

U literaturi je pronađen niz istraživanja u kojima je Rhodiola rosea (R. rosea) ispitana za različite pokazatelje zdravlja i bolesti.

Pronađena su dva sustavna pregleda literature

Hung i suradnici su 2010. kritički procijenili trenutne dokaze iz randomiziranih kliničkih ispitivanja (RCT) o djelotvornosti Rhodiola rosea. Provedeno je pretraživanje literature 6 elektronskih baza podataka Amed (1985. do srpnja 2009.), CINAHL (1982. do srpnja 2009.), Cochrane knjižnica (srpanj 2009.), EMBASE (1974. do srpnja 2009.), MEDLINE (1950. do srpnja 2009.) i Web of Science (u srpnju 2009.). Pretraženi su također i popisi referenci te su kontaktirani stručnjaci za do tada još neobjavljene randomizirane kontrolirane studije (RCT). Obuhvaćeni su svi RCT koji su ispitali učinkovitost jednostrukog pripravka R. rosea kao jedinog postupka liječenja primijenjenog na usta u usporedbi s kontrolnom intervencijom kod pojedinca koji boluje od bilo kojeg stanja ili zdravog dobrovoljca. Podaci su prikupljeni i kvaliteta studija procijenjena od strane dva neovisna recenzenta. Jedanaest RCT ispunilo je kriterije uključenja; svi su bili kontrolirani placebom. Šest studija istražilo je učinke R. rosea na tjelesne, četiri na duševne pokazatelje zdravlja, te dvije studije kod bolesnika sa utvrđenom dijagnozom poremećaja mentalnog zdravlja. Metodološka kvaliteta većine studija bila je umjereno dobra ili dobra. Prijavljeno je nekoliko blagih nuspojava. Zaključuje se kako R. rosea može imati blagotvorno djelovanje na tjelesnu izvedbu, mentalno funkcioniranje te određena duševna stanja. Postoji, međutim, nedostatak neovisnih ponavljanja pojedinih različitih studija. Za pet od 10 uključenih studija ocijenjeno je da su dobre kvalitete.

Ishaque i suradnici su 2012. godine sustavno istražili dokaze o djelotvornosti i sigurnosti R. rosea kod tjelesne i duševne iscrpljenosti te povećanja općeg funkcioniranja zdrave populacije. Pretraženo je 6 elektronskih baza podataka, identificirani RCT, podaci ekstrahirane te je procijenjen rizik od pristranosti. Od ukupno 206 pronađenih članaka, 11 je zadovoljilo kriterije uključenja. Deset je opisano kao RCT, te jedan kao CCT. Dvije od šest studija koje su izučavale tjelesnu iscrpljenost te 3 od 5 koje su promotrile duševni umor dokazale su djelotvornost R. rosea. Sve uključene studije pokazuju bilo visok rizik od pristranosti ili su pak prikazale nedostatke koji otežavaju procjenu njihove istinske valjanosti (nejasan je rizik od pristranosti). Zaključno, istraživanje učinkovitosti R. rosea je proturječno. Dok neki dokazi upućuju kako biljka može biti korisna kod poboljšanja tjelesne izvedbe i ublažavanje duševnog umora, s druge strane metodološki nedostatci ograničavaju točnu procjenu učinkovitosti. Potrebna su nova istraživanja visoke kvalitete  kako bi se utvrdila istinska djelotvornost R. rosea kod iscrpljenosti.

 

Pojedinačni kontrolirani pokusi na ljudima koji nisu uključeni u navedene sustavne preglede

Mao i suradnici ocijenili su relativnu sigurnost i učinkovitost Rhodiola rosea u odnosu na sertralin za blagi do umjereni veliki depresivni poremećaj. Pretpostavili su da bi R. rosea imala slične terapijske učinke kao sertralin, ali s manje nuspojava. Studija je dizajnirana kao faza II randomiziranog placebo kontroliranog kliničkog ispitivanja. Ukupno 57 ispitanika je randomizirano u tri skupine koje su 12 tjedana primali redom standardizirani R. rosea ekstrakt, sertralin, ili pak placebo. Promjene tijekom vremena kod rezultata mjerenih različitim ljestvicama među skupinama ispitani su pomoću modela miješanih učinaka. Skromna, statistički beznačajna, smanjenja uočena su za mjerene rezultate za sve uvjete liječenja bez značajne razlike između skupina. Dok su izgledi za poboljšanje (u odnosu na placebo) bile su veće za sertralin nego R. rosea, više ispitanika je prijavilo nuspojave na sertralin nego R. rosea ili placebo. Dakle, iako je zabilježen slabiji antidepresivni učinak kod R. rosea u odnosu na sertralin, zamijećeno je znatno manje štetnih događaja i bolje se podnosi. Ovi rezultati ukazuju na to da R. rosea, iako manje učinkovit od sertralina, može imati povoljniji omjer koristi i rizika kod osoba s blagim do umjerenim depresivnim poremećajem.

Punja i suradnici usporedili su učinkovitost R. rosea s placebom za smanjenje umora kod studenata sestrinstva tijekom smjenskog rada. Studija je dizajnirana kao randomizirana (usporedne skupine), dvostruko slijepa, placebom kontrolirana. Uključila je studente studija sestrinstva Sveučilišta Alberta starih 18 do 55 godina koji su sudjelovali u kliničkim rotacijama između siječnja i rujna 2011. Sudionici su nasumično podijeljeni u skupine tako da uzimaju ili 364 mg R. rosea ili placebo pripravak jednakog izgleda na početku svog budnog razdoblja i do jedne dodatne kapsule unutar sljedeća četiri sata dnevno tijekom razdoblja od 42 dana. Primarni ishod bio je smanjenje umora tijekom 42-dnevnog probnog razdoblja mjereno pomoću nekoliko ljestvica. Autori su također mjerili kvalitetu života, individualizirane procjene ishoda i nuspojave. Ukupno 48 sudionika raspodijeljeno je u skupine koje su primale R. rosea (24 ispitanika) ili placebo (24 ispitanika). Prosječne promjene u rezultatima na VAS-F i Vitality-podskali bile su značajno različite između studijskih skupina na 42. dan korist placeba. Ukupan broj štetnih događaja nije se razlikovao između R. rosea i placebo skupine. Ovo je istraživanje pokazalo da je među studentima studija sestrinstva kura sa R. rosea u usporedbi s placebom pogoršala umor, međutim, rezultati se trebaju interpretirati s oprezom. U ovoj studiji nisu ispitane mjere depresije.

Darbinyan i suradnici procijenili su učinkovitost i sigurnost standardiziranog ekstrakta SHR-5 rizoma iz Rhodiola rosea L. u bolesnika koji boluju od trenutne epizode blage/umjerene depresije. Faza III kliničkog ispitivanja provedena je kao randomizirano dvostruko slijepo placebom kontrolirano istraživanje s paralelnim skupinama trajanja 6 tjedana. Sudionici su bili muškarci i žene u dobi od 18-70 godina odabrani su u skladu s DSM-IV dijagnostičkim kriterijima depresije, težini poremećaja koja je određena rezultatom propisnih upitnika. Uključeno je 89 pacijenata. Bolesnici s početnim pokazateljem depresije nasumično su podijeljeni u tri skupine, od kojih je jedna (skupina A: 31 pacijenata) sadržavala bolesnike koji su primali dvije tablete dnevno SHR-5 (340 mg / dan), drugi (skupina B: 29 bolesnika) dvije tablete dva puta dnevno SHR-5 (680 mg / dan), i treći (skupina C: 29 pacijenata) primala po dvije placebo tablete svakodnevno. Učinkovitost SHR-5 ekstrakta u odnosu na depresivne smetnje su procijenjene na dane 0 i 42. Za pojedince u skupinama A i B, depresija, zajedno s nesanicom, emocionalnom nestabilnošću i somatizacijom, ali ne i samopoštovanjem, značajno se poboljšala na liječenje, dok placebo skupina nije pokazala takva poboljšanja. Ozbiljnijih  nuspojava nije izviješteno. Zaključno, standardizirani ekstrakt SHR-5 pokazuje anti-depresivni potencijal u pacijenata s blagom do umjerenom depresijom primijenjen u dozama od 340 ili 680 mg/dan tijekom 6 tjedana.

Parisi i suradnici ispitali su utjecaj na tjelesne performanse, kao i na redoks status nakon dugoročne primjene nadomjestka R. rosea u skupini natjecateljskih sportaša tijekom vježbi izdržljivosti. Nakon 4 tjedna uzimanja nadomjestka R. rosea 14 muškaraca sportaša podvrgnuto je testu kardiopulmonalnog opterećenja te su uzeti uzorci krvi za procjenu njihovog antioksidativnog statusa i drugih biokemijskih parametara. Ovi podaci su uspoređeni s onima koji su prikupljeni od istih sportaša nakon uzimanja placeba. Procjena parametara tjelesne izvedbe pokazala je da su pokazatelji analize te trajanje testa u suštini nepromijenjeni uzimanjem R. rosea. Naprotiv, unos R. rosea statistički značajno smanjuje, plazmatsku razinu slobodnih masnih kiselina. Učinak na razinu šećera u krvi nije pronađen. Antioksidativni status krvi i vrijednost upalnih parametara ostali su nepromijenjeni. Nađena je značajno niža razina laktata u krvi i plazmatske razine kreatin kinaze u odnosu na placebo skupinu. Rhodiola rosea nadopuna može smanjiti razine laktata i parametre oštećenja skeletnih mišića nakon iscrpne vježbe. Štoviše ova nadopuna ublažava potrošnju pohranjenih masnih kiselina. Dakle, Rhodiola rosea može povećati adaptogeni potencijal kod tjelovježbe. U ovoj studiji nisu ispitane mjere depresije.

Fintelmann i Gruenwald su tijekom 12 tjedana u sklopu studije lijeka pratili djelotvornost i sigurnost ekstrakta Rhodiola rosea ordinirane u kombinaciji s vitaminima i mineralima kod 120 odraslih (83 žena i 37 muškaraca u dobi od 50 do 89 godina) s tjelesnim i kognitivnim nedostacima. Izabrana su dva različita obrasca doziranja. Skupina od 60 bolesnika (skupina 1) uzimala je po 2 kapsule na usta ujutro nakon doručka, dok je druga skupina (skupina 2) uzimala 1 kapsulu nakon doručka i 1 poslije ručka. Tri medicinska ispitivanja su provedena tijekom studija (na početku, nakon 6 tjedana, a nakon 12 tjedana). Simptomi su bili podijeljeni u tjelesne smetnje kao što su iscrpljenost, smanjena motivacija, pospanost tijekom dana, smanjen libido, poremećaji spavanja, i kognitivne pritužbe (npr. nedostatak koncentracije, zaboravljivost, smanjenje pamćenja, osjetljivost na stres, razdražljivost). Statistički vrlo značajno poboljšanje u tjelesnim i kognitivnih poremećaja zabilježeno je kako ukupno, tako i u pojedinačnim skupinama 1 i 2. Osim toga, vrijeme potrebno za rješavanje testova značajno je smanjeno u svim skupinama. Poboljšanja u skupini 1 bila su izrazitija nego u skupini 2, međutim, pokazano je kako je uzimanje 2 kapsule nakon doručka učinkovitije od uzimanja 1 kapsule nakon doručka i 1 poslije ručka. Globalna procjena učinkovitosti pokazala je da je tretman bio “vrlo dobar” ili “dobar” za 81% bolesnika, kako su izvijestili liječnici, a za 80%, kako su izvijestili bolesnici. Devedeset i devet posto pacijenata i liječnika ocijenio sigurnost kao “dobru” ili “vrlo dobru”. Tijekom studije nije zabilježeno nuspojava. Rezultati praćenja učinkovitosti ovog lijeka su obećavajući, ali oni još uvijek trebaju biti potkrijepljeni budućim placebo-kontroliranim kliničkim ispitivanjima. Depresija nije bila fokus ovog istraživanja, ali su promatrani elementi duševnog funkcioniranja.

Mao i suradnici ispitali su potencijalno antidepresivno djelovanje kod velikog depresivnog poremećaja kako bi prikupili preliminarne podatke o učinkovitosti i sigurnosti R. rosea u odnosu na sertralin i placebo. Proveli su 12-tjedni, randomizirani, dvostruko slijepi, placebom kontrolirani pokus sa usporedno praćenim skupinama. Ispitanici bez kronične terapije sa blagim ili umjerenim velikim depresivnom poremećajem randomizirani su na bilo R. rosea ekstrakt 340-1,360 mg dnevno, sertralin 50-200 mg dnevno, ili placebo tijekom ukupno 12 tjedana. Primarna mjera ishoda tijekom vremena je promijenjena u prosječnu ocjenu na Hamiltonovoj ljestvici depresije (HAMD). Za procjenu primarnog cilja korišteni su modeli mješovitog učinka. Nuspojave su ocijenjene i uspoređene primjenom Fisher-ovog testa. Uključeno je ukupno 57 ispitanika srednje dobi 45,0 godina, od kojih je bilo 26 (46%) žena. Pronađene su statistički neznačajne razlike u promjeni vrijednosti HAMD-17 u kojima prednjači sertralin kojeg slijedi R. rosea, te potom placebo. Srednje smanjenje HAMD-17 ocjene kod R. rosea je 6,5 (4,9) bodova. Veći udio ispitanika (63,2%) iskusio je nuspojave vezane uz studiju u skupini koja je primala sertralin u odnosu na R. rosea (30%) ili placebo (17%). U ovom preliminarnom ispitivanju, R. rosea imala sličan učinak na depresiju, ali sa znatno manje nuspojava u odnosu na sertralin. Ova je studija gotovo ista kao i gornja studija od Mao i suradnika, ali objavljena godinu dana kasnije u drugom časopisu.

DeBock i suradnici ispitali su učinke jedne doze R. rosea na izdržljivost prilikom tjelovježbe. U studiji su sudjelovale 24 mlade osobe te je pokazano da dodavanje R. rosea prehrani može poboljšati izdržljivost mjerenu u kratkom roku, ali nakon 4 tjedna nije bilo nikakvog efekta.

Noreen i suradnici su istražili učinke akutne oralne doze od 3 mg · kg (-1) Rhodiola rosea na izdržljivost tijekom provođenja tjelovježbe, precepciju napora, raspoloženje i kognitivne funkcije. Autori prikazuju da jednokratno uzimanje R. rosea smanjuje odgovor srca na tjelovježbu te izgleda da povećava izdržljivost smanjenjem percepcije napora. U istraživanju je sudjelovalo svega 18 osoba.

Shi i suradnici promatrali su intervencijske učinke složenih kineskih biljnih pripravaka (Sankang kapsule, Rhodiola rosea kapsulu i Shenqi Pelud kapsula) na prilagodbu visokoj nadmorskoj visini kod 543 vojnika, kako bi pružili znanstvene dokaze za odgovarajuće metode liječenja u vojnoj zdravstvenoj skrbi kod budućih misija. U toj studiji nije ispitana R. rosea kao jedina intervencija pa se ne mogu donositi zaključci o djelotvornosti samo te biljke.

Walker i suradnici  ispitali su utjecaj R. rosea koja se uzimala na usta na oporavak PCr skeletnih mišića čovjeka nakon iscrpnog vježbanja kod 12 muškaraca. Studija je pokazala da R. rosea nema utjecaja na poboljšanje energetskog metabolizma nakon tjelovježbe.

Olsson i suradnici procijenili su djelotvornost standardiziranog ekstrakta SHR-5 korijena Rhodiola rosea L. u liječenju osoba oboljelih od umora povezanih sa stresom. Faza III kliničkog ispitivanja u obliku randomiziranog, dvostruko slijepog, placebo-kontroliranog pokusa s usporednim skupinama. Sudionici, muškarci i žene u dobi između 20 i 55 godina, odabrana su prema švedskom Nacionalnom odboru zdravstva i socijalne skrbi dijagnostičkih kriterija za sindrom umora. Ukupno 60 osoba je nasumično raspodijeljeno u dvije skupine, jedna (30 ispitanika) čiji ispitanici su primali četiri tablete SHR-5 ekstrakta dnevno (576 mg ekstrakta / dan), a druga (30 ispitanika) čiji ispitanici su primali četiri placebo tablete dnevno. Učinci ekstrakta u odnosu na kvalitetu života (SF-36 upitnika), simptome umora, depresije pozornosti, odgovor kortizola iz sline na buđenja ispitana su 1. i 28. dana liječenja. Nije bilo prijavljene ozbiljnije nuspojave koja bi se mogle pripisati ekstraktu. Značajna poboljšanja nakon liječenja uočene su u obje skupine na nizu testova. Kada su uspoređene dvije skupine, međutim, značajne učinke ekstrakta SHR-5 u usporedbi s placebom zabilježene su u dijelu testova. Odgovor kortizola prije i nakon tretmana kod odgovora na stres buđenja bio je značajno različit u pokusnoj skupini u usporedbi s kontrolnom skupinom. Zaključeno je da ponovljena primjena R. rosea ekstrakta SHR-5 djeluje protiv umora te da ima učinak na povećanje mentalne izvedbe, te osobito na sposobnost koncentracije, a smanjuje odgovor kortizola na stres buđenja kod bolesnika sa sindromom izgaranja i sindromom umora.

Zaključak

Djelovanje biljke Zlatni korijen (lat. Rhodiola rosea) ispitano je u različitim pokusima, za različite pokazatelje zdravlja i bolesti. Rezultati tih studija nisu dosljedni da bi se moglo sa sigurnošću reći da ta biljka može biti djelotvorna za poboljšanje zdravlja i bolesti čovjeka. Studije su uglavnom bile malene i loše metodološke kvalitete. U ovom trenutku se stoga ne može reći je li ta biljka korisna za zdravlje ili bolest, ili pak nije. Potrebno je provesti više istraživanja u kojima će sudjelovati veći broj ispitanika i koja će biti odgovarajuće kvalitete, da bi se o djelovanju te biljke na depresiju ili nešto drugo vezano za zdravlje ili bolest čovjeka mogli donijeti pouzdani zaključci.

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: Tim Waters

Objavljeno: 4. kolovoza 2015.