Svi dokazi u medicini nisu jednako vrijedni

U medicini postoji više vrsta dokaza o sigurnosti i učinkovitosti terapija, ali svi ti dokazi nisu jednako vrijedni niti značajni. Razine dokaza kojima se barata u medicini, počevši od najlošijeg prema najboljem dokazu su:

  • Osobno mišljenje – preporuka autoriteta
  • Laboratorijsko istraživanje
  • Opservacijsko istraživanje na ljudima
  • Randomizirano kontrolirano istraživanje
  • Sustavni pregled

Osobno mišljenje – preporuka autoriteta

Najlošija vrsta dokaza je nečije osobno mišljenje. Često se radi o „autoritetu“ koji može, ali ne mora imati formalno medicinsko obrazovanje. Radi se o osobama koje daju izjave o učinkovitosti i sigurnosti terapija temeljem njihova „bogatog iskustva“ i „brojnih zadovoljnih pacijenata“ i „mnoštva dobrih rezultata“. Nažalost, ljudi su subjektivni, a znanost se ne može temeljiti na nečijem subjektivnom mišljenju koje nije utemeljeno na mjerenju i dokazivanju. Iskustvo pravog, obrazovanog stručnjaka u medicini treba se kombinirati s najboljim znanstvenim dokazima i željama pacijenta da se dobije medicina utemeljena na dokazima.

Laboratorijsko istraživanje

Istraživanja u laboratoriju na molekulama, stanicama i različitim vrstama organizama koji nisu ljudi nužan su korak prije provođenja istraživanja na ljudima. Međutim, nikakvi rezultati dobiveni u laboratoriju ne mogu zamijeniti klinički pokus u kojem se na propisan način testira učinkovitost i sigurnost terapija na ljudima. Nažalost, šarlatani koji promoviraju čudesne terapije često spominju „znanstvene studije“ (bez ikakvih detalja o tim studijama) koje su dokazale učinkovitost različitih terapija, a pritom se obično njihove „studije“ odnose jedino na rezultate laboratorijskih istraživanja koji ni u kojem slučaju nisu dovoljni za donošenje zaključaka o učinku neke terapije na zdravlje ljudi. Kad vam netko spomene „studije“ koje su pokazale da je neka terapija učinkovita i sigurna, pitajte koje studije. Potražite te studije na internetu, i provjerite o čemu se radi.

Opservacijsko istraživanje na ljudima

Istraživanja u kojima se ljudi „promatraju“ nazivaju se opservacijska. U njima istraživač ne odlučuje koji će ispitanik biti izložen nekom utjecaju nego samo promatra što se događa s ljudima koji su ciljana skupina. Istraživači donose zaključke o mogućem utjecaju terapije na ispitanike, ali ne razvrstava ispitanike u terapijsku i kontrolnu skupinu. Opservacijsko istraživanje je potpuno suprotno od kliničkog pokusa kakvo je randomizirano kontrolirano istraživanje, u okviru kojeg se ispitanici nasumično razvrstavaju u terapijske i kontrolirane skupine. Mana opservacijskih istraživanje jest što nisu pouzdan izvor za zaključivanje o sigurnosti, učinkovitosti i efikasnosti postupaka u medicini. Mogu se koristiti za dobivanje informacija o korištenju lijekova i kliničkoj praksi, za prikupljanje naznaka o mogućim koristima i rizicima nekog postupka, za stvaranje hipoteza koje će se provjeriti u kliničkim pokusima i za informiranje kliničke prakse.

Randomizirano kontrolirano istraživanje

Klinički pokus u kojem se ljudi nasumično razvrstavaju u skupine ispitanika, od kojih je barem jedna skupina „terapijska“, a druga „kontrolna“, naziva se randomizirano kontrolirano istraživanje. Pritom kontrolna skupina može dobivati neki drugi aktivni lijek ili medicinski postupak, lažnu tabletu ili postupak bez aktivnog sastojka (placebo) ili nikakav lijek/postupak. Pritom je iznimno važno uspoređivati slične ispitanike i propisno provesti razvrstavanje ispitanika, prikriti način razvrstavanja kako nitko ne bi mogao odlučivati o tome koji ispitanik ulazi u koju skupinu, po mogućnosti „zaslijepiti“ istraživanje tako da ni ispitanici, ni oni koji im daju lijek ili provode postupak, kao ni oni koji analiziraju podatke ne znaju koji ispitanik pripada kojoj skupini.

Sustavni pregled

Sustavni pregled je vrsta istraživanja koja se smatra najvišom razinom dokaza u medicini. Radi se o istraživanju čija znanstvena metodologija uključuje vrlo opsežno i nepristrano pretraživanje literature s ciljem pronalaženja studija koje odgovaraju na neko kliničko pitanje. Sustavni pregledi randomiziranih kontroliranih istraživanja smatraju se najboljim dokazom u hijerarhiji dokaza u medicini. U izradi sustavnih pregleda osobito se ističe međunarodna neprofitna organizacija The Cochrane Collaboration, koja ima i svoj hrvatski ogranak – Cochrane Hrvatska. Sustavni pregledi izrađeni po Cochrane metodologiji smatraju se zlatnim standardom u izradi sustavnih pregleda o učincima terapija i dijagnostičkoj točnosti postupaka u medicini.

Sustavni pregledi mogu se izrađivati i pomoću podataka o pojedinim ispitanicima koji su sudjelovali u istraživanju. Takvo istraživanje je još kvalitetnije nego sustavni pregled koji se temelji na objavljenim podatcima, jer onda istraživači imaju uvid u sve informacije prikupljene od ispitanika. Međutim, do takvih je podataka teško doći jer tvrtke koje provode i naručuju kliničke pokuse često kriju svoje podatke opravdavajući se brigom za anonimnost pacijenata i željom da zaštite svoje podatke od konkurencije. Takva praksa smatra se neetičnom. U zadnjih par godina razbuktala se međunarodna kampanja AllTrials koja se zauzima za objavljivanje podataka iz svih kliničkih pokusa i stavljanje podatka iz kliničkih pokusa na raspolaganje neovisnim istraživačima. Poduprite organizaciju AllTrials i pomozite aktivistima diljem svijeta u naporima za ostvarivanjem transparentnosti u kliničkim istraživanjima komercijalnih tvrtki.

 

Datum zadnje promjene: 12. veljače 2015.