Probiotici za sprječavanje upala gornjeg dišnog sustava

probiotik

 Probiotici su živi organizmi (takozvane dobre bakterije) koji se uzimaju s ciljem uspostavljanja ravnoteže između čovjeka kao domaćina i mikroorganizama crijeva. U našim crijevima nalazi se mnoštvo bakterija koje su važne za sazrijevanje imunološkog statusa te normalan razvoj i rad crijeva. Uzimanjem probiotika pokušava se popraviti poremećaj ravnoteže između „dobrih“ i „loših“ bakterija u crijevima jer se normalan sastav mikroorganizama u crijevima može poremetiti kod raznih stanja.

Pitanje mogu li probiotici biti djelotvorni za sprječavanje upala gornjeg dišnog sustava analizirano je u Cochrane sustavnom pregledu čiji prijevod sažetka donosimo u cijelosti:

Cochrane sustavni pregled: Probiotici za sprječavanje upala gornjeg dišnog sustava

Istraživačko pitanje: Zbog sve veće potrošnje probiotika (preparata koji sadrže žive mikroorganizme), napravljen je Cochrane sustavni pregled o učincima probiotika za liječenje ljudi (koji nemaju probleme s imunitetom) kako bi se izbjegle upale gornjeg dišnog sustava, kao što su prehlade, u odnosu na placebo.

Dosadašnje spoznaje: Upale gornjeg dišnog sustava uključuje prehlade i upale dušnika i grkljana, sa simptomima koji uključuju vrućicu, kašalj, bol i glavobolju. Većinu akutnih upala gornjeg dišnog sustava uzrokuju razne virusne infekcije i obično nestaju nakon tri do sedam dana. Kako bi se smanjila pojava tih upala, obično su preporučena specifična cjepiva, pogotovo za djecu i starije ljude. Neki probiotici (živi mikroorganizmi) mogu imati korisne učinke za pacijente kad se daju u odgovarajućim količinama. Bakterije mliječne kiseline i bifidobakterije su najčešći tipovi probiotika. Oni se obično konzumiraju u fermentiranoj hrani, kao što su jogurti i soja jogurti, ili kao prehrambeni dodaci. Međutim, njihovi učinci u prevenciji upala gornjeg dišnog sustava još uvijek nisu jasni.

Obilježja studija i datum pretraživanja: Nakon traženja svih bitnih ispitivanja u znanstvenim bazama, pronađeno je 13 nasumičnih kontroliranih studija objavljenih do lipnja 2014. Podatci su se mogli uzeti iz 12 studija, koje su uključile 3920 ispitanika (oba spola), uključujući djecu, odrasle (oko 40 godina) i starije ljude iz Finske, Španjolske, Švedske, Amerike, Hrvatske, Čilea, Tajlanda i Japana.

Ključni rezultati: Utvrđeno je da su probiotici bolji od placeba u smanjenju broja epizoda akutnih upala gornjeg dišnog sustava za oko 47%, a smanjili su trajanje epizode akutnih upala gornjih dišnih sustava za oko 1,9 dana. Probiotici mogu malo smanjiti upotrebu antibiotika i izostanke iz škole vezane za prehladu. Nuspojave probiotika su bile blage i želučano-crijevni simptomi su bili najčešća nuspojava.

Kvaliteta dokaza: Kvaliteta dokaza je niska ili vrlo niska uglavnom zbog loše provedenih ispitivanja, na primjer s nejasnom metodom nasumičnog odabira i zasljepljivanja ispitanika. Neka ispitivanja su financirali proizvođači ispitivanih probiotika, a neka su ispitivanja imala mali uzorak.

Zaključak: Zaključno, utvrđeno je da su probiotici bolji od placeba u prevenciji akutnih upala gornjih dišnih putova. Međutim, potrebno je više istraživanja da se potvrdi ovaj zaključak.

 

Možda bi vas zanimalo:

Kefir: omogućuje li dugovječnost, liječi li bolesti?

Češnjak za sprječavanje i liječenje prehlade

Učinak ionizatora zraka na dišni sustav

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: anjuli_ayer

Objavljeno: 22. svibnja 2015.