Preparati za zaštitu kože od sunca: kako ih koristiti i jesu li štetni

Preparati za zaštitu kože od sunca („kreme za sunce“) pomažu u sprječavanju kratkoročnih i dugoročnih oštećenja kože nakon izlaganja suncu. Kratkoročna oštećenja su fototoksične i fotoalergijske reakcije. Fototoksične reakcije su opekline koje se manifestiraju bolnim crvenilom, a ponekad i plikovima. Obično nastaju 1-24 sata nakon pretjeranog izlaganja suncu. U teškim slučajevima ako opekline zahvate veći dio tijela mogu se razviti i opći simptomi poput slabosti, povišene tjelesne temperature, tresavice, i šoka. Posljedice mogu biti ljuštenje kože, infekcija, hiperpigmentacija i osip. Fotoalergijske reakcije pojavljuju se u obliku crvenila, svrbeža, osipa, urtikarija, mjehurića. Nastaju kao posljedica preosjetljivosti na sunčeve zrake ili povećane fotoosjetljivosti izazvane nekim kemikalijama (npr. lijekovima, preparatima za brijanje, preparatima za zaštitu od sunca, parfemima, itd.) ili biljkama te kao manifestacija neke sustavne bolesti (npr. porfirija). Fototoksične reakcije se ne šire na kožu koja nije bila izložena suncu, dok se fotoalergijske reakcije mogu širiti i na neizloženu kožu. Dugoročna oštećenja kože su fotostarenje (plitke i duboke bore, hiperpigmentacije, gruba koža, stanjivanje kože, itd.), prekancerozne promjene na koži i karcinomi kože.

Sunčeve ultraljubičaste zrake (engl. ultraviolet radiation, UVR) su odgovorne za oštećenja kože. UV zračenje koje dolazi do površine planete Zemlje može biti UVB (290-320 nm, srednjevalno) i UVA (320-400 nm, dugovalno) spektra. UVB zrake su najzaslužnije za opekotine, a UVA zrake za reakcije preosjetljivosti, fotostarenje i razvoj karcinoma kože. Koža što ima veću količinu pigmenta to je zaštićenija od opeklina. Pretjerano izlaganje kože suncu do 18 godine života povezana je sa povećanim rizikom od karcinoma kože.

Preparati sa zaštitnim faktorom mogu biti u obliku krema, losiona, ulja, masti, sprej, stika, gel i otopine. Glavni aktivni sastojci u tim preparatima mogu biti kemijske tvari koje apsorbiraju sunčevo upadno zračenje raspona UVA i/ili UVB i fizikalna sredstva koja sadrže čestice materijala koje mogu blokirati ili reflektirati sunčevu upadnu energiju i smanjiti njen prijenos u kožu. Mnogi preparati za sunčanje su kombinacija kemijske i fizičke zaštite. Idealni pripravak sa zaštitnim faktorom pruža širok spektar zaštite (engl. broad spectrum protection) od UVA/B i ima formulaciju koja je laka za nanošenje, vodootporna, fotostabilna te se zadržava na koži u neprekinutom vremenskom kontinuitetu. Također, ti preparati ne bi trebali iritirati kožu ili bojati odjeću te trebaju biti nevidljivi. Nijedan pojedinačni aktivni sastojak ne posjeduje sve te poželjne osobine, ali ipak su mnogi vrlo učinkoviti.

Kao UVA filteri mogu se koristiti avobenzon (Parsol), oksibenzon, titanium dioksid, cink oksid, ecamsule (meksoril SX), bisetilheksiloksifenol metoksifenil triazine (tinosorb s), metilen bisbenzotriazol tetrametilbutilfenol (tinsorb m), meradimat. Postoje brojni UVB filteri: para-amino benzojeva kiselina (npr. padimate O), cinamate (octinoksat), octocrilene, ensulizole i salicilati (octisalate). Fizikalna zaštita titanijev dioksid (kemijski inertan, siguran, učinkovito apsorbira i reflektira cijeli UV spektar; međutim ostavlja bijeli trag na koži) i cink oksid (za razliku od titanium dioksid pruža bolju zaštitu od UVA spektra i manje ostavlja bijeli trag na koži) su sitne čestice koje formiraju nevidljivi film na površini kože, a da pri tome ne prodiru u kožu

Zaštitni faktor od sunca (engl. sun protection factor, SPF) je najvažnija mjera zaštite (fotoprotekcije) preparata za sunčanje. SPF se definira kao omjer minimalne količine upadne sunčeve svjetlosti koja može izazvati crvenilo/opeklinu na zaštićenoj koži (zaštićenoj preparatom za sunčanje) i količine upadne sunčeve svjetlosti koja izaziva iste promjene na nezaštićenoj koži. Viši zaštitni faktor pruža i više zaštite od sunca. Teoretski, ako nečijoj koži bez zaštite od sunca treba 10 minuta da počne crveniti i gorjeti onda bi SPF 15 produljilo to vrijeme za 15 puta. SPF 15 zdravim osobama pruža zadovoljavajuću zaštitu od UVB zračenja. Preparati s SPF 15 filtriraju 93% zraka UVB (propuštaju 1/15 UVB zraka kroz kožu), s SPF 30 filtriraju do 97% UVB zraka (propuštaju 1/30 UVB zraka kroz kožu),a najvišu zaštitu pružaju preparati sa SPF 50 plus koji filtriraju do 98% UVB (propuštaju 1/50 UVB zraka). Te razlike od nekoliko postotaka za zaštitu od UVB zračenja za većinu osoba nisu značajne. Međutim, za zaštitu od UVA zraka te su razlike uglavnom značajnije.

Zaštitni faktor/SPF je vrijedna informacija za UVB zaštitu, ali ne i za UVA zaštitu. Ne postoji standard ili dogovor kako najbolje izmjeriti i označiti UVA zaštitu. UVA zrake čine više od 85% sunčevog ultraljubičastog zračenja koje dospijeva na našu planetu i prolaze mnogo dublje u kožu nego UVB. Prema Europskim preporukama na preparatima sa zaštitom od UVA zračenja treba staviti logo „UVA“ u krugu. Uvjet za taj logo je da zaštitni faktor od UVA zračenja mora iznositi najmanje jednu trećinu navedenog SPF tj zaštite od UVB zračenja. Zaštitni faktor od UVA zračenja se može predstaviti s PPD (engl. persistent pigment darkening). Na koži pod utjecajem UVA zračenja nastaju dvije vrste pigmentacija: rana (unutar dva sata dolazi do redistribucije starog pigmenta, brzo se gubi) i kasna (nakon dva sata dolazi do produkcije novog pigmenta, može trajati dulje od tri tjedna). Kasna pigmentacija je poznata kao PPD i označava koliko se manje UVA zračenja apsorbira u odnosu na normalne okolnosti. Tako 2 PPD znači da se apsorbira 2 puta manje UVA nego uobičajeno. Preparat s PPD 0-2 nema UVA zaštitu; s PPD 2-4 pruža nisku razinu zaštite; s PPD 4-8 umjerenu zaštitu; s PPD 8-16 dobru zaštitu; a s PPD 16+ pruža najbolju zaštitu od UVA zračenja. PA (engl. the protection grade of UVA) sustava za mjerenje stupnja zaštite od UVA zračenja temelji se na PPD reakciji. PA+ odgovara UVA zaštiti razine PPD 2-4, PA++ odgovara PPD 4-8, PA+++ odgovara PPD 8-16, a PA++++ PPD 16+. Zaštita od UVA zračenja predstavljena sustavom zvjezdica osmišljena za jednostavno razumijevanje od strane potrošača ima raspon od jedne do pet zvjezdica; gdje jedna zvjezdica označava minimalnu zaštitu, dvije umjerenu, tri dobru, četiri superiornu i pet ultra zaštitu.

Od preparata koji se deklariraju kao vodootporni trebali bi zadržavati svoju SPF razinu na koži i nakon 40-80 minuta boravka u vodi.

Najveći problem sa preparatima za sunčanje je što se ne primjenjuju pravilno. Izuzev potpunog izbjegavanja izlaganju sunca, preparati za sunčanje su najbolja pojedinačna metoda zaštite od oštećenja kože izazvanog UV zračenjem. Postoje dokazi da redovita pravilna primjena krema za sunčanje može smanjiti rizik od prekanceroza i karcinoma kože. Preparate za sunčanje trebalo bi koristiti i pri boravku na visokim nadmorskim visinama (planine) ili na reflektirajućim površinama (npr. voda, snijeg). UVA zrake mogu prolaziti i kroz staklo.

Za potpunu zaštitu od sunca treba obilno nanijeti preparat na čitavu izloženu kožu. Preparati koji sadrže aminobenzojevu kiselinu, lisadimate, padimate O ili roksadimat treba nanijeti 1-2 sat prije izlaganja suncu. Ostali preparati se mogu nanijeti 30 minuta ranije osim ako drugačije nije navedeno na uputi preparata. Na usne treba nanijeti preparat 45-60 minuta prije izlaganja suncu. Većina preparate se lako skida sa kože pa ih je potrebno nanijeti ponovo nakon 1-2 sata te nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom. To isto vrijedi i za preparate koji se nanose na usne. Ti preparati su isključivo za vanjsku primjenu i treba izbjegavati da dođu u doticaj s očima; a u slučaju da dođe do doticaja s očima treba oči obilno isprati.

Treba imati na umu da nakon izlaganja suncu može doći do pogoršanja nekih kožnih bolesti. Osobe s ekcemom ili upalnim promjenama na koži trebaju izbjegavati preparate sa alkoholom. Osobama sa suhom kožom se preporučuju kreme ili losioni sa zaštitnim faktorom; a osobama sa masnom kožom preparati sa alkoholom ili na bazi gela.

Prije primjene tih preparata djeci mlađoj od 6 mjeseci treba se posavjetovati s liječnikom. Djeca u toj dobi su sklonija da imaju neželjene reakcije na te preparate. U djece se daje prednost losionima sa zaštitnim faktorima, a preporučuje se da se izbjegavaju preparati koji sadrže alkohol.

Za usne treba upotrebljavati gelove ili balzame za usne s zaštitnim faktorom.

Ne smije se zaboraviti da je potrebno nositi i sunčane naočale koje štite od UV zraka. Izlaganje očiju suncu može uzrokovati kataraktu.

Savjetuje se da se u periodu od 10:00 sati do 16:00 sati uz primjenu preparata sa zaštitnim faktorom izravno izlaganje na suncu smanji na minimum te da se koriste i sunčane naočale, kapa/šešir te prikladna odjeća koja pruža dodatnu zaštitu od sunca. Kroz oblake prolazi 80% UV zračenja. UVA zrake mogu prolaziti kroz staklo.

Nuspojave na preparate sa zaštitnim faktorom su rijetke. Mogu se javiti: akne, iritacija kože, crvenilo, oticanje, osip, bol u području s dlakama, gnoj u folikulima dlake, suha koža. Za alergijske reakcije na preparate sa zaštitnim faktorom su uglavnom odgovorni mirisi, konzervansi i druge pomoćne tvari, a vrlo rijetko aktivne tvari. Osobe sa osjetljivom kožom trebaju preferirati preparate sa anorganskim čestima (titanium dioksid i cink oksid). Primjena preparata sa UV-filterima može smanjiti apsorpciju vitamina D u organizmu, posebno u ljudi starije životne dobi. To nije razlog za nekorištenje preparata za sunčanje već vitamin D treba nadoknaditi uzimanjem hrane bogatom vitaminom D, kao što su obogaćeno mlijeko i riba ili uzimanjem preparata vitamina D.

Neka istraživanja povezuju UV filtere sa onečišćenjem okoliša turističkih mjesta.

Preparate sa zaštitnim faktorom treba čuvati na sobnoj temperaturi, 15-30⁰C. Preparate koji sadrže alkohol zbog njihove zapaljivosti ne smiju se primjenjivati kraj izvora topline, otvorene vatre ili tijekom pušenja.

 

Literatura

  1. Goodman & Gilman’s The Pharmacological Basis of Therapeutics; editors: Brunton LL, Lazo JS, Parker KL; eleventh edition, McGraw-Hill, 2006
  2. Cohen LE, Grant RT. Sun Protection: Current Management Strategies Addressing UV Exposure. Clin Plast Surg. 2016 Jul;43(3):605-10. doi: 10.1016/j.cps.2016.03.006.Epub 2016 Apr 14. Review.
  3. Mounessa J, Qin R, Dunnick CA, Dellavalle RP. Chemoprevention of Keratinocyte Carcinomas: An Updated Review. Am J Clin Dermatol. 2016 Jul 2. Review.
  4. Miksa S, Lutz D, Guy C, Delamour E. Sunscreen Sun Protection Factor claim based on in vivo interlaboratory variability. Int J Cosmet Sci. 2016 Apr 15. Review.
  5. Hault K, Ronsch H, Beissert S, Knuschke P, Bauer A. Knowledge of outdoor workers on the effects of natural UV radiation and methods of protection against exposure. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2016 Apr; 30 Suppl 3:34-7. Review.
  6. Clark A, Hessler Jl. Skin Care. Facial Plast Surg Clin North Am. 2015 Aug; 23(3):285-95. Review.
  7. Sanchez-Quiles D, Tovar-Sanchez A. Are suncreens a new environmental risk associated with coastal tourism? Environ Int. 2015 Oct; 83:158-70. Review.
  8. Holm RP. Skin cancer prevention and screening. S D Med.2015; Spec No:75-7, 79-81. Review.
  9. Ramos S., Homem V, Alves A, Santos L. Advances in analytical methods and occurrence of organic UV-filters int he environment-A review. Sci Total Environ. 2015 Sep 1; 526:278-311. Review.
  10. Golan-Cohen A, Merzon E, Alhin O, Kitai E, Fogelman Y. Blood levels of vitamin D and health-functional status in asymptomatic individuals: a cross sectional study. J Eval Clin Pract. 2016 May 30.
  11. https://www.drugs.com/pro/alba-sunblock-mineral-aloe-vanilla-spf-30.html
  12. http://emedicine.medscape.com/article/1119992-overview#showall
  13. http://emedicine.medscape.com/article/1049648-overview
  14. Moyal D, Chardon A, Kollias N. Determination of UVA protection factors using the persistent pigment darkening (PPD) as the end point. (Part 1). Calibration oft he method. Photodermatol Photoimmunol Photomed. 200 Dec; 16(6):245-9.
  15. http://www.medscape.com/viewarticle/576849_12

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: Hacklock

 

Objavljeno: 15. kolovoza 2016.