Pomaže li L-karnitin sagorijevanju masti?

Masti se prilikom razgradnje u organizmu razlažu najprije na glicerol i slobodne masne kiseline, čijom potpunom oksidacijom (“sagorijevanjem”) organizam dobija energiju. Razgradnja masnih kiselina odvija se u malim staničnim odjeljcima (organelima) koje se nazivaju mitohondriji. Ali, masne kiseline ne mogu same ući u mitohondrij – membrana mitohondrija za njih je nepropusna. L-karnitin je mala organska molekula koja služi kao prenositelj masnih kiselina prilikom njihovog unosa u mitohondrij, gdje se masne kiseline oslobođene iz masti razgrađuju u potpunosti.

Karnitina ima najviše u mišićima i srčanom mišiću, jer masne kiseline predstavljaju glavni izvor energije za mišićno tkivo i srčani mišić.

L-karnitin se u organizam unosi prehranom, a najviše ga ima u crvenom i ostalim vrstama mesa, što je razumljivo s obzirom na njegovu biološku ulogu, zatim ribi, mlijeku i sličnim namirnicama životinjskog porijekla. U hrani biljnog porijekla L-karnitina ima puno manje, ali vegani ili vegetarijanci nisu u opasnosti od nedostatka karnitina jer se kod zdravih osoba stvaraju dovoljne količine karnitina u tijelu, a bubrezi ga učinkovito zadržavaju u organizmu. Biosinteza karnitina odvija se prvenstveno u jetri i bubrezima. Stoga se karnitin ne ubraja u esencijalne tvari (vitamine) koje moramo unositi prehranom.

Nedostatak karnitina ne javlja se kod zdravih osoba, ali može biti posljedica urođenih (genetskih) poremećaja metabolizma karnitina, kod zatajenja bubrega, prerano rođene djece, ili kao posljedica uzimanja nekih lijekova i antibiotika, i tada se uzimanje karnitina propisuje u medicinske svrhe.

Pomaže li L-karnitin sagorijevanju masti prilikom mršavljenja ili tjelovježbe?

Budući da je karnitin neophodan za unos masnih kiselina u mitohondrije gdje se razgradnja masnih kiselina odvija, mogli bi pomisliti da tu vrijedi pravilo “više je bolje”, tj. da će uzimanje dodatnih količina L-karnitina potaknuti ili olakšati pojačanu razgradnju masnih kiselina, bilo radi dobivanja energije prilikom dugotrajnih treninga ili radi gubitka težine. L-karnitin se često oglašava i prodaje kao dodatak prehrani koji bi trebao potpomagati razgradnju masti i masnih kiselina u navedene svrhe. Treba napomenuti da se karnitin ne “troši” prilikom tijekom razgradnje masnih kiselina u mitohondrijima, već se oslobađa i reciklira. Na žalost, za to ne postoje uvjerljivi dokazi. Tijelo se rješava viška karnitina iz prehrane putem mokraće, a dugotrajna znanstvena istraživanja nisu potvrdila pozitivne učinke karnitina kao dodatka prehrani kod sportaša ili u mršavljenju.

S druge strane, zahvaljujući dugotrajnim istraživanjima koja traju dulje od sto godina, popularnosti kao dodatku prehrani i upotrebi u terapijske svrhe, pouzdano znamo da je karnitin neškodljiv za ljudsko zdravlje. Količine od nekoliko grama dnevno ne pokazuju znakove kliničke toksičnosti. Uzimanje karnitina može imati neželjene nuspojave poput mučnine, povraćanja, grčeva u trbuhu, proljeva i neugodnog tjelesnog mirisa na ribu, ali ne ostavlja trajne posljedice.

odrezak

Crveno meso poput junetine prirodan je izvor L-karnitina

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: Nic Taylor

 

Objavljeno: 13. ožujka 2015.