Mamine kapi: nema uvjerljivih dokaza da se uz njih lakše papi

dojenje

Mamine kapi je proizvod koji se reklamira kao sredstvo za ˝poticanje stvaranja mlijeka˝,  ˝stimulaciju protoka krvi u žljezdanom tkivu prsiju˝, ˝kod otežanog otpuštanja mlijeka˝, ˝kao tonik za brži oporavak pri dojenju˝, za majke ˝kojima je dijagnosticirana slabija razvijenost mliječnih kanala˝ i ˝dojiljama slabije uhranjenosti˝. Dodatno se reklamira kao sredstvo koje djeluje ˝blago umirujuće na živčani sustav te time umanjuje depresiju kod majki˝ i  ˝stimulira jetru i probavne žlijezde˝. Na hrvatskom tržištu se u reklamama navodi da košta 165 kn plus 25 kn za dostavu. Radi se o proizvodu koji sadrži tekuće ekstrakte tri vrste biljaka: grčke piskavice (Trigonella foenum greacum), blaženog čkalja (Cnicus benedictus) i anisa (Pimpinella anisum).

Pretraživanjem više baza znanstvenih podataka (Cochrane Database of Systematic Reviews, Cochrane Central Register of Controlled Trials, Database of Abstracts of Reviews of Effects) pronađena su tri klinička istraživanja provedena među dojiljama o grčkoj piskavici. Prvo istraživanje Turkyilmaza i suradnika je objavljeno 2011. godine u kojemu su znanstvenici ispitali utjecaj biljnog čaja, koji je sadržavao grčku piskavicu, na količinu stvorenog mlijeka i na tjelesnu težinu djeteta treći dan nakon poroda. Podijelili su 66 majki u tri skupine: u svakoj je bilo 22 sudionika s time da je prva skupina dobila biljni čaj (tri šalice dnevno), druga placebo (nekativni čaj od jabuke u istoj dozi), a treća ništa. Nakon trećeg dana su se majke izdojile 15 minuta i volumen mlijeka je izmjeren. Djeca majki u prvoj skupini su značajno manje izgubila na težini i brže povratila porođajnu težinu od ostale djece te su njihove majke imale u prosjeku značajno više mlijeka. Nuspojave uzimanja čaja nisu uočene. Nedostatak ovog istraživanja je malen broj sudionika i upotreba mješovitog čaja pa je točna doza konzumirane grčke piskavice nepoznata.

Drugo istraživanje o grčkoj piskavici je objavljeno kao sažetak na kongresu 2012. godine. Istraživači su ispitali utjecaja biljnog čaja, koji je sadržavao piskavicu, na anti-oksidativno djelovanje humanog mlijeka. Naime, smatra se da ljudsko mlijeko sadrži antioksidativne čimbenike koji štite novorođenčad od oštećenja tkiva. Zdrave, mlade majke su nasumično podijeljene u skupinu koja je pila tri šalice čaja dnevno i one koje su pile vodu. U svakoj skupini je bilo 40 majki. Uzorak mlijeka je uzet prvi dan te 7.-10. dan nakon poroda. Nije uočena razlika između skupina te je zaključeno da biljni čaj nije utjecao na antioksidativna svojstva mlijeka.

Treće kliničko istraživanje o grčkoj piskavici je objavljen 2014. godine kao sažetak na kongresu. U istraživanju, 60 sudionica je nasumično podijeljeno u dvije skupine po 30: u jednoj skupini žene su uzimale tri kapsule sjemenki grčke piskavice od 610 mg tri puta na dan, 1. do 5. dan po porodu, dok u drugoj skupini su dobivali placebo kapsule (s neaktivnim sastojkom) po istom režimu. Žene su se dnevno izdajale i mjerile količinu izdojenog mlijeka. Radi se o trostruko zaslijepljenoj studiji gdje ni istraživači, ni sudionici ni zdravstveni djelatnici nisu znali tko dobiva koju kapsulu. Dvadeset i četiri sudionica je isključeno iz studija zbog nepridržavanja upustva tako da je na kraju samo 36 žena uključeno u analizu. Pronađena je značajna razlika u volumenu izdojenog mlijeka 1. i 5. dan nakon poroda s time da su majke koje su uzimale grčku piskavicu imale više mlijeka. Uočene nuspojave su uključivale neobičan miris mokraće, glad i glavobolje. Nedostatak ovog istraživanja je malen broj sudionika pa se rezultati ne mogu poopćiti na opću populaciju, nego ih treba provjeriti na većem uzorku žena.

Također su preko PubMeda pronađena četiri znanstvena članka koji su sustavno pregledali literaturu o utjecaju biljaka na dojenje (Zuppa 2010, Zapantis 2012, Forinash 2012, Mortel, 2013). Sva četiri članka proučili su, između ostalih biljaka, utjecaj grčke piskavice na dojenje te su svi zaključili da ima naznaka da bi mogao pomoći, ali je trenutno nedovoljno kvalitetnih dokaza koji bi opravdali raširenu uporabu ili preporuku. Navode da su uočeni brojni problemi u dosadašnje provedenim istraživanjima, uključujući maleni broj sudionika, nepouzdana metoda podjele sudionika u skupinama, upotreba mješovitih biljnih čajeva, različita praksa dojenja, nedostatak podataka o sigurnosti i farmakokinetičkim svojstvima sastojaka te nedefinirana doza aktivnog sastojka potrebnog za postići učinak. Istovremeno autori upozoravaju na moguće nuspojave, koje pored gore navedenih uključuju i znojenje, proljev i pogoršavanje simptoma astme i hipoglikemije. Također je istaknuto da do sada nije istraživan prijenos i učinak grčke piskavice na novorođenče.

Za ostale sastojke ‘Maminih kapi’ (blaženi čkalj i anis) nije nađen niti jedan znanstveni članak u dostupnoj literaturi o njihovu učinku na dojenje ili išta vezano s dojenjem. Za blaženi čkalj je u sustavnom pregledu objavljenom 2013. godine, i koji je analizirao štetne učinke biljnih proizvoda, opisano da može izazvati blaže nuspojave

Zaključak

Za osigurati dostatnu količinu mlijeka, struka preporučuje ranu uspostavu (unutar 5 minuta od poroda) kontakta kožu-na-kožu između majke i djeteta, učestalo dojenje ˝na zahtjev djeteta˝, zajednički boravak majke i djeteta u rodilištu, pravilno postavljanje djeteta na dojku, nuđenje obje dojke kod svakog podoja te izbjegavanje davanje djetetu druge hrane i pića ukoliko nije medicinski opravdano. Da bi ovo majka mogla provesti potrebna joj je podrška i stručna pomoć s dojenjem, pogotovo u prvim danima po porodu. Za učinkovitost analiziranih biljnih proizvoda kao pomoć dojenju nisu pronađeni dostatni dokazi u znanstvenoj literaturi koji bi u ovom trenutku opravdali njihovo korištenje i niz medicinskih tvrdnji koji se uz njih vezuje.

 

Napomena: Prikazani pregled literature odnosi se na sve proizvode na tržištu koji sadrže analizirane sastojke, a ne samo na jedan konkretan proizvod.

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: myllissa

 

Objavljeno: 3. travnja 2015.