Kefir: omogućuje li dugovječnost, liječi li bolesti?

kefir

Kefir je mliječni napitak koji se dobiva fermentacijom kulture kefira (kefirna zrnca) u mlijeku. Podrijetlo prvih kefirnih zrnaca nije poznato. Iako se često navodi da kefir potječe iz sjevernog Kavkaza, slični fermentirani mliječni proizvodi nalaze se i u drugim dijelovima Europe, Bliskog Istoka i Azije. Napitak sličan kefiru koji ima ista svojstva nalazi se na Tibetu, gdje se naziva tibetska jogurt gljiva ili „tara“. Vjeruje se da naziv kefir dolazi od turske riječi „kef“ koja se još uvijek koristi u bliskoistočnim jezicima, a znači „užitak“ ili „dobar osjećaj“. Kefirna zrnca mogu fermentirati bilo koje svježe mlijeko sisavaca, ali također se mogu koristiti za fermentiranje mlijeka od soje, riže ili badema. Ta su zrnca živući ekosustavi i dok god se redovno „hrane“, mogu se održavati neograničeno.

Izrada kefira

Način izrade kefira različito se opisuje u različitim izvorima informacija. Preporučena doza zrnaca za uzgoj je jedna do dvije velike žlice na 5 – 6 dcl svježeg mlijeka, što fermentira 24 h (dok se mlijeko ne zgusne).
U narodu se kefir širi na način da jedan čovjek pokloni nekolicinu zrnaca drugome, koji onda započinje svoj uzgoj. Prema jednoj priči, ovaj način širenja također potječe sa Kavkaza. Naime, žiteljima Kavkaza navodno je bilo strogo zabranjeno davati kefir van njihove populacije sve dok se princ nije zaljubio u Ruskinju i kao znak svoje velike ljubavi poklonio joj je šalicu kefira. Prema drugoj legendi, kefirna zrnca su „mana s neba“ koja je opisana u bibliji.
Internetske stranice koje promoviraju kefirna zrnca često napominju kako se za razliku od ovoga kefira industrijski dobiva fermentacijom hmelja i kulture bakterije te tako kefir gubi na kvaliteti.

Gljiva?

Za kefir se često spominje da se radi od „kefirne gljive“ ili „tibetanske gljive“. Međutim, važno je napomenuti da ni kefirska gljiva ni tibetanska gljiva ni kefirna zrnca nisu isključivo gljive. Izgledom ta zrnca nalikuju na cvjetaču, a sastoje se od mješavina niza bakterija i sojeva kvasca te se razmnožavaju u mlijeku. Kefir je „probiotička hrana“ koja sadrži probiotike – žive mikroorganizme koji mogu preživjeti u našem probavnom sustavu. Mikroorganizmi koji se nalaze u kefirnim zrncima su varijabilni, ali neki dominiraju, a vrsta Lactobacillus je uvijek prisutna.
U različitim izvorima informacija navodi se kako je kefir niske kalorijske vrijednosti, bogat vlaknima, vitaminima A, D i E, probiotskim bakterijama, aminokiselinama, željezom te ostalim mnogobrojnim mineralima.

Eliksir dugovječnosti?

Kefir se često promovira i kao eliksir za dugovječnost. Dr. Elie Metchnikoff, ruski imunolog koji je 1908. dobio Nobelovu nagradu za otkriće fagocitoze, zainteresirao se za izuzetnu dugovječnost određenih populacija u Bugarskoj i sjevernom Kavkazu gdje je živjelo mnogo stogodišnjaka. Kako su fermentirani mliječni proizvodi bili glavno obilježje prehrane tih naroda, dr. Metchnikoff je postavio teoriju da su mliječne bakterije u fermentiranom mlijeku odgovorne za tu iznimnu dugovječnost i zdravlje. Dr. Metchnikoff je osobito bio impresioniran bakterijom Lactobacillus delbrueckii subsp. Bulgaricus, koju je smatrao dobrim primjerom „korisne bakerije“. Godine 1907. objavio je knjigu „Produljenje života“ u kooj je promovirao terapeutske moći mliječnih bakerija. Njegove su teorije tada dobro prihvaćene u europskoj znanstvenoj zajednici i liječnici u Parizu su počeli pacijentima propisivati takvu hranu oboljelima od tuberkuloze i bolesti probavnog sustava. Konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda zbog njihovih navodnih medicinskih učinaka postalo je tada moderno. Međutim, teorija o kefiru kao eliksiru dugovječnosti nikad nije znanstveno potvrđena.

Što sve kefir navodno liječi?

Osim za dugovječnost, kefir se preporučuje za cijeljenje kože, u liječenju alergija, raznih upalnih stanja (gastritis, bronhitis, artritis, upala gušterače) i u liječenju srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti, depresije, karcinoma te se navodi da pomaže u obnovi živčanih stanica, detoksikaciji tijela i mršavljenju. Također se često navodi kako kefir pomaže u probavi hrane i ubrzava rad crijeva.

A gdje su dokazi?

Sustavnim pretraživanjem znanstvene literature pronađeno je 11 randomiziranih kliničkih istraživanja koja su istraživala učinke kefira na zdravlje ljudi.

Kefir i probavni sustav
U istraživanjima učinka kefira na probavni sustav pronađeno je da konzumacija kefira pomaže u toleranciji i efikasnosti liječenja infekcije Helicobacter pylori, bakterije koja se nalazi u želudcu i često se povezuje sa nastankom „čira“. Bakterija se uobičajeno liječi kombinacijom triju lijekova. U istraživanju je sudjelovalo 82 bolesnika kojima je dokazana prisutnost bakterije H. pylori koji su podijeljeni u dvije skupine, gdje su obje primale kombinaciju triju lijekova, a jedna skupina je uz to konzumirala 250 mL kefira dva puta na dan tijekom 15 dana i druga 250 mL mlijeka koje je okusom nalikovalo na kefir, ali zapravo nije bilo kefir (placebo skupina). U skupini koja je konzumirala kefir bio je veći broj bolesnika kojima je infekcija H. pylori izliječena i imali su manji broj nuspojava. Nedostatak tog istraživanja je maleni broj ispitanika. U drugom istraživanju pokazano je kako kefir poboljšava probavu laktoze (mliječnog šećera) u ljudi koji imaju poremećaj probave laktoze. Ovo istraživanje provedeno je na samo 15 ispitanika, a financirano je od strane proizvođača kefira.

O utjecaju kefira na pokretljivost crijeva i redovito pražnjenje crijeva pronađene su dvije studije (Pilipenko 2008, Pilipenko 2011). U obje studije uz kefir je istraživan i jogurt te se rezultati odnose i na kefir i na jogurt. Dva istraživanja su pokazala da konzumiranje jogurta i kefira pospješuje redovito pražnjenje crijeva. U jednom od ta dva istraživanja kefir je bio obogaćen bakterijama soja bifidus i Lactobacillus rhamnosis GG, te se stvaran utjecaj kefira ne može doznati iz tako provedene studije.

U istraživanju Figler i suradnika sudjelovalo je 120 zdravih ispitanika, a cilj je bio utvrditi da li konzumiranje kefira tijekom 4 tjedna dovodi do povećanja tzv „dobrih crijevnih bakterija“. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine, jedna je konzumirala 500 mL ruskog kefira, a druga skupina 500 mL probiotik-kefira tijekom 4 tjedna. Ovo je istraživanje pokazalo da probiotski kefir ima bolji učinak na povećanje broja „dobrih crijevnih bakterija“ od ruskog kefira.

Kefir i kolesterol
Utjecaj kefira na razinu kolesterola u krvi bio je tema istraživanja jedne studije koja je uključila 13 zdravih ispitanika s blago povišenim kolesterolom. Podijeljeni su u dvije skupine. Tijekom 4 tjedana prva je skupina konzumirala 500 mL kefira na dan, a druga placebo (mlijeko). Nakon 4 tjedna pauze došlo je do zamjene napitaka, također u trajanju od 4 tjedna.  Rezultati su pokazali da kefir nema utjecaja na razinu „masnoća“ u krvi (ukupni kolesterol, HDL, LDL, trigliceridi), stvaranje kolesterola i razinu masnih kiselina u. Rezultati ove studije ne idu u prilog konzumaciji kefira u svrhu snižavanja razine kolesterola u krvi. Studija je bila randomizirana, placebo-kontrolirana, ali je uključila samo 13 ispitanika.

Kefir i „šećer u krvi“
Na trideset zdravih osoba provedeno je istraživanje koliko i kojom brzinom kefir podiže razinu „šećera“ u krvi nakon konzumiranja i koliko dugo nas održava sitima. Uspoređene su tri vrste kefira s običnim šećerom i bijelim kruhom. Rezultati su pokazali da kefir dovodi do manjeg porasta „šećera“ u krvi, ali nas čini jednako sitima kao bijeli kruh.

Nadalje, provedeno je istraživanje o učinku kefira na razinu „šećera“ u krvi, a sudjelovalo je 108 ispitanika oboljelih od šećerne bolesti tipa II. Cilj je bio utvrditi dovodi li konzumiranje 200 ml kefira dnevno tijekom razdoblja od 30 dana do poboljšanja pokazatelja bolesti. Sve tri skupine ispitanika podvrgnute su dijeti. Prva i druga intervencijska skupina uz dijetu su konzumirale kefir. Mjerenje razine „šećera“ u krvi nakon 30 dana pokazalo je da dodatak kefira prehrani smanjuje razinu „šećera“ u krvi, što nije zapaženo u kontrolnoj skupini. Studija je bila randomizirana, ali nije bila placebo-kontrolirana.

Kefir i karcinom
Dvije studije su pokušale odgovoriti na pitanje o učinku kefira na neželjene učinke kemoterapijskog liječenja raka debelog crijeva na probavni sustav, kao što su mučnina, povraćanje, proljev te upala sluznice usne šupljine. Prva od dviju studija istraživala je utjecaj kefira na pojavu probavnih smetnji te na kvalitetu života osoba liječenih od raka debelog crijeva. U studiji je sudjelovalo 37 ispitanika podijeljenih u dvije skupine. Eksperimentalna skupina je dvaput dnevno tijekom 7 dana kemoterapijskog ciklusa konzumirala 250 mL kefira. Ta skupina koja je uzimala kefir imala je više probavnih nuspojava vezanih uz liječenje (mučnina, povraćanje, smetnje gutanja, nadutost, zatvor), a manje smetnji sna. Nije bilo razlike među skupinama u kvaliteti života. Studija je pokazala da kefir ne sprječava pojavu probavnih smetnji koje su posljedica kemoterapijskog liječenja oboljelih od raka debelog crijeva, niti utječe na njihovu kvalitetu života. Studija je bila randomizirana, ali je uključila samo 37 ispitanika i nije bila placebo-kontrolirana.

Druga je studija istraživala učinak kefira na razvoj upale sluznice usne šupljine izazvane kemoterapijskim liječenjem ispitanika oboljelih od raka debelog crijeva. U studiji je također sudjelovalo 37 ispitanika. Tijekom prvih 5 dana svakog ciklusa kemoterapije, 2 puta dnevno, kontrolna skupina je ispirala usnu šupljinu fiziološkom otopinom, a eksperimentalna kefirom uz dodatnu konzumaciju 250 mL kefira nakon obroka. Studija nije pokazala da ispiranje usne šupljine i konzumacija kefira ublažavaju upalu sluznice usne šupljine. U skupini koja je primila kefir pokazan je značajan porast pojavnosti upale sluznice usne šupljine s većim brojem ciklusa kemoterapije, što nije zabilježeno u kontrolnoj skupini. Studija je bila randomizirana, ali je uključila premalen broj ispitanika i nije bila placebo kontrolirana.

Zaključak

U svim kliničkim pokusima o učinku kefira nije navedeno da li se radi o industrijskom kefiru ili o kefiru kućne izrade dobivenom pomoću kefirnih zrnaca. Postoje vrlo slabi dokazi da kefir može biti koristan kao dodatak prehrani pri liječenju infekcije bakterijom Helicobacter pylori uz trojnu terapiju lijekovima te da može bit korisna namirnica u prehrani osoba kojima je potrebna regulacija razine glukoze u krvi, kao što su oboljeli od šećerne bolesti. Istraživanja o učinku kefira na probavu mliječnog šećera (laktoze), redovito pražnjenje crijeva i snižavanje razine kolesterola u krvi nisu kvalitetno provedena i dokazi iz tih studija nisu pouzdani. Postoje slabi dokazi da konzumiranje probiotskog kefira može povećati broj „dobrih crijevnih bakterija“. Ispitivanja o učinku kefira u ljudi koji se liječe od karcinoma ne govore o pozitivnom učinku kefira, ali su također provedeni na malenom broju ispitanika i dokazi iz tih studija nisu kvalitetni.
Ukratko, za kefir se zasad slobodno može reći – puno buke, malo dokaza.

 

Urednički tim Dokazi u medicini
Fotografija: luxomedia

Objavljeno: 8. ožujka 2015.