Karnozin za liječenje autizma

autizam

Spektar autističnih poremećaja (engl. autism spectrum disorder, ASD), je niz psiholoških stanja kojima su osnovne karakteristike pojava abnormalnosti kod socijalne interakcije, komunikacijske poteškoće, neprimjereno reagiranje u razgovorima, pogrešno tumačenje neverbalne komunikacije. Osim toga, osobe koje imaju poremećaj iz autističnog spektra mogu biti pretjerano ovisni o rutini, vrlo osjetljivi na promjene u njihovoj okolini, ili intenzivno usmjereni na neprimjerene stvari. Neki pojedinci pokazuju blage simptome dok drugi imaju mnogo ozbiljnije simptome. U ASD se osim autizma ubrajaju i Aspergerov sindrom (najsličniji autizmu), Rettov sindrom, dječji disintegrativni poremećaj te pervazivni razvojni poremećaj. Uzrok autizma je nepoznat, a dijagnoza se postavlja prepoznavanjem simptoma i provedbom niza testova.

Karnozin je dipeptid građen od dvije aminokiseline: beta-alanin i histidin. U velikim koncentracijama ga ima u mišićima i moždanom tkivu. Na internetu se tvrdi da karnozin može biti koristan za liječenje šećerne bolesti, degenerativnih bolesti, Alzheimerove bolesti te kao lijek protiv starenja, a čest je dodatak i u prehrani sportaša. Priču o učinku karnozina na ASD započeo je Michael Chez, neuropedijatar iz Chicaga.

Dokazi iz kliničkih pokusa o karnozinu i autizmu

Pretraživanjem literature pronađena je samo jedna randomizirana dvostruko slijepa studija autora Michael Cheza iz 2002. godine. Nitko nije ponovio, niti napravio slično istraživanje. Ta je studija objavljena u časopisu Journal of Child Neurology. U istraživanju je sudjelovalo 31 dijete dobi 3-12 godina. Djeca su testirana nizom testova koji se koriste u dijagnozi i praćenju ASD-a prije početka istraživanja te svako dva tjedna tijekom istraživanja koje je trajalo 8 tjedana. Praćenje djeteta vodili su roditelji. Nakon početnog testiranja djeca su nasumično raspoređena u dvije skupine; kontrolnu (placebo) i intervencijsku koja je primala dva puta dnevno 400 mg L-karnozina. Ni roditelji i djeca ni liječnici nisu znali koje dijete pripada kojoj skupini (dvostruko slijepo istraživanje). Rezultati su pokazali kako djeca koja su primala placebo nisu imala značajnih promjena u rezultatima testova tijekom 8 tjedana. Djeca koja su primala karnozin imala su značajno bolje rezultate testova kao što su test globalnog kliničkog utiska uspoređeni 2 tjedna i 6 tjedana, rezultati na Gilliamovoj ljestvici za procjenu autizma te ponavljajućim jezično slikovnim testovima.Nije bilo značajne razlike u sljedećim testovima: test globalnog kliničkog utiska uspoređen na početku i na kraju istraživanja, ljestvica za procjenu autizma i ekspresivnim jezično slikovnim testovima. Ta studija napravljena je na malenom broju ispitanika i o stvarnom učinku karnozina na ASD nije moguće u ovom trenutku donijeti suvisao zaključak. Potrebno je provesti još istraživanja na tu temu da bi se moglo zaključiti da karnozin može biti koristan za bilo koju bolest iz spektra autizma.

Zaključak

Na temelju jedne male kliničke studije u kojoj je bilo uključeno svega 31 djece, koja je objavljena 2002. godine i nakon koje nisu objavljeni nikakvi klinički pokusi na istu temu, ne može se trenutno reći da karnozin može zaista biti djelotvoran za bilo koje simptome poremećaja iz spektra autizma.

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: hepingting

Objavljeno: 25. travnja 2015.