Djeluju li prehrambena vlakna na zatvor stolice?

prehrambena-vlakna

Problemi s pražnjenjem crijeva, koji se još nazivaju i „lijena crijeva“ u medicini se opisuju nazivima opstipacija i konstipacija. Često se ta dva naziva koriste naizmjenično. Opstipacija je naziv za izostanak spontanog pražnjenja crijeva, a konstipacija je stanje kada osoba ima rijetke, tvrde, oskudne i suhe stolice, ali i promjenu u rutini pražnjenja crijeva, vrlo često praćenu osjećajem nepotpuna pražnjenja.

Upit

Na portalu Dokazi u medicini dobili smo sljedeći upit: „Zanima me da li propaganda “hrane bogate vlaknima” koja, osim blagotvornog djelovanja na zdravlje općenito, rješava probleme vezane uz opstipaciju, ima uporište u znanstvenim radovima?

Dokazi iz kontroliranih pokusa na ljudima

Yang i suradnici proveli su sustavni pregled literature kako bi analizirali imaju li prehrambena vlakna utjecaj na konstipaciju. Pronašli su 5 studija koje su odgovarale kriterijima uključenja (randomizirani kontrolirani pokusi, u kojima je opisana učestalost stolice, konzistencija stolice, uspjeh liječenja, uporaba laksativa i probavni simptomi).

Konzumiranje veće količine prehrambenih vlakana bilo je povezano s većom učestalošću stolice. Ali nije bilo značajne razlike u konzistenciji stolice, uspjehu liječenja, uporabi laksativa i boli tijekom pražnjenja crijeva između skupine koja je uzimala veću količinu prehrambenih vlakana i kontrolne skupine. Zaključak je tog sustavnog pregleda bio da prehrambena vlakna očito mogu povećati učestalost stolice u osoba s konstipacijom, ali da nije očit učinak na konzistenciju stolice, uspješnost liječenja konstipacije, smanjenje uporabe laksativa i ublažavanje boli prilikom pražnjenja crijeva.

Ovaj je sustavni pregled uočio niz manjkavosti u uključenim studijama. Sve su studije bile malene (od 20 do 72 pacijenta). Četiri studije uključile su djecu, čije tegobe i ponašanje vezano za stolicu nije nužno istovjetno odraslima te su koristile različite doze i vrste prehrambenih vlakana, zbog čega te studije nisu nužno usporedive.

Suares i suradnici objavili su sustavni pregled u kojem je analiziran utjecaj prehrambenih vlakana na dugotrajnu opstipaciju nepoznatog uzroka (kronična idiopatska konstipacija) odraslih. Uključili su 6 studija koje su ispitale djelotvornost topljivih i netopljivih vlakana kao dodataka prehrani. Metodološka kvaliteta tih studija nije bila visoka. U usporedbi s placebom, topljiva vlakna poboljšala su opće simptome (86.5% vs. 47.4%), napor pri stolici (55.6% vs. 28.6%), bol pri stolici i konzistenciju stolice, kao i povećanje prosječnog broja stolica tjedno (3,8 stolica tjedno nakon terapije u usporedbi s 2,9 stolica na početku studije) i smanjile su broj dana između pojedinačnih stolica. Dokazi za djelotvornost netopljivih vlakana nisu bili dosljedni. Podatci o štetnim učincima bili su ograničeni jer niti jedna studija nije prikazala ukupan broj zabilježenih nuspojava. Zaključak je autora da topljiva vlakna mogu pomoći osobama s kroničnom idiopatskom konstipacijom, ali da su podatci za netopljiva vlakna nejasni. Te da je potrebno više istraživanja na ovu temu.

Rao i suradnici objavili su 2015. godine sustavni pregled o djelovanju prehrambenih vlakana i ograničenja tzv. FODMAP hrane (fermentabilni oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi i poliol) na kroničnu konstipaciju i sindrom iritabilnog crijeva. Uključeno je 11 studija o djelovanju vlakana i 6 studija o ograničenju hrane koja sadrži FODMAP. Zbirna statistička analiza (metaanaliza) nije provedena zbog brojnih razlika u pronađenim studijama i njihovoj metodološkoj kvaliteti. Vlakna su povoljno djelovala u 5/7 studija o kroničnoj konstipaciji i u 3/3 studije o upalnoj bolesti crijeva. Prehrana ograničena FODMAP-om popravila je simptome sindroma upalne bolesti crijeva u 4/4 studije, a u osoba koje su imale konstipaciju i upalnu bolest crijeva takva prehrana dovela je do poboljšanja u 1 od 3 studije. U svim studijama uočene su značajne razlike u izboru ispitanika, vrsti prehrambenih intervencija i načinu procjene rezultata istraživanja. Zaključak je te studije da dodatci prehrani koji sadrže vlakna mogu blagotvorno djelovati na umjerenu kroničnu konstipaciju i kombinaciju konstipacije i upalne bolesti crijeva, ali su za potvrdu tih rezultata potrebne veće i bolje studije. Ograničenje FODMAP-a u hrani može biti djelotvorno tijekom kratkog razdoblja u osoba koje pate od sindroma upalne bolesti crijeva i osoba koje imaju konstipaciju i upalnu bolest crijeva, ali je i za potvrdu tih rezultata potrebno provesti veće i bolje studije. Osobito je upitna sigurnost tih pripravaka jer ti rezultati nisu prikladno opisani u pronađenim studijama.

Zaključak

Ukratko, klinički pokusi prikazani u dosad objavljenim sustavnim pregledima ukazuju da određena prehrambena vlakna mogu, u kratkom razdoblju koliko su trajala ispitivanja, povoljno djelovati barem na neke simptome lijenih crijeva. No zbog manjkavosti tih studija ne može se reći da se radi o dokazima visoke kvalitete, i nužna su daljnja istraživanja na ljudima na tu temu kako bi se potvrdilo kakva vlakna najbolje djeluju na stolicu i na koji način.

 

Možda bi vas zanimalo:

Popularnost prehrane bez glutena: trend ili stvarna potreba?

Paleo dijeta za štitnjaču, dijabetes, mršavljenje: tražimo dokaze

Brokula i ekstrakt brokule za zdravlje i bolest čovjeka: gdje su dokazi?

Pijenje velike količine vode na prazan želudac: može li liječiti i spriječiti bolesti?

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: rpavich

Objavljeno: 27. kolovoza 2015.