Biljka Moringa: pomaže li kod dojenja, za imunitet, karcinom…

Moringa-oleifera

Moringa (lat. moringa oleifera), još jedna biljka koja se naziva najzdravijom biljkom na svijetu, raste uglavnom na području Azije i Afrike. Lišće moringe bogato je proteinima, vitaminima i amino kiselinama. Često se prodaju ekstrakti moringe, u obliku sjemena, praha i čaja za liječenje šećerne bolesti, tlaka, smirivanje nervoze, povećanje energije, poboljšanje stvaranja majčinog mlijeka i poboljšanje potencije u muškaraca kao i za ostale razne bolesti i stanja. Nadalje, moringa se promovira i kao „čudotvorno stablo“, „drvo života“ i „besmrtno stablo“ koje štiti od bolesti srca i krvnih žila, infektivnih i neurodegenerativnih bolesti, autoimunih bolesti, Alzheimerove bolesti, nekih vrsta karcinoma, moždanog i srčanog udara, Parkinsonove bolesti, visokog tlaka, bolesti jetre, kožnih bolesti, ubrzanog starenja…

Međutim, u pretraženoj znanstvenoj literaturi nema dokaza iz studija na ljudima koje bi opravdale bilo kakve medicinske tvrdnje koje se vezuju uz moringu. Iako postoji niz laboratorijskih istraživanja o djelovanju moringe, kliničkih istraživanja o učinku moringe na ljude ima vrlo malo.

Na portalu smo primili više pitanja vezanih za djelovanje moringe. Jedno se odnosi na učinak moringe na dojenje, a druga na moguće djelovanje moringe na imunitet čovjeka, karcinom i šećernu bolest.
Vezano za dojenje: sustavni pregled koji su objavili Budzynska i suradnici pretražio je sva istraživanja na ljudima o učinku biljka na dojenje nije pronašao niti jedno kliničko istraživanje o učinku moringe na dojenje. Taj je sustavni pregled literature objavljen 2012. godine. Nakon objave tog sustavnog pregleda do danas nisu pronađene nikakve studije na ljudima koje bi analizirale učinak moringe na dojenje.

Od drugih učinaka moringe na organizam, pronađena je studija autora Otoluwa i suradnika, koji su istraživali učinak moringe na oštećenje DNK u trudnica koje ima posljedične veze s nastankom zastoja rasta fetusa i preeklampsije, bolesti koje se javlja u trudnica a glavne karakteristike su joj povišeni krvni tlak i pojava bjelančevina u urinu. U istaživanju je uključeno 76 trudnica u prvom tromjesječju i bile su podjeljene u dvije skupine. U intervencijskoj skupini su primale Moringu, željezo i folnu kiselinu a u kontrolnoj skupini su primale samo željezo i folnu kiselinu. Glavni ishod istraživanja bio je mjerenje produkta oksidativnog stresa (8-OH-dG) prije i nakon intervencije. Uspoređivajući kontrolnu i intervencijsku skupinu trudnica, nije pronađena značajna razlika u razini produkta oksidativnog stresa iako je u obje skupine bilo značajnog smanjena produkta nakon intervencije. Radi se o studiji koja je uključila malen broj ispitanika pa je kvaliteta dokaza u tom smislu niska.
Još jedna studija vezana za zdravlje ljudi provedena je kako bi se istražilo može li moringa smanjiti broj određenih bakterija u vodi u južnoj Indiciji. Firth i suradnici proveli su 6-mjesečno randomizirano kontrolirano istraživanje u kojem su koristili klor, sjemenke moringe, spremnike za vodu s ventilom za zatvaranje i kontrole. U tom je istraživanju sudjelovalo 126 obitelji u južnoj Indiji, a ispitivana je učinkovitost ta tri tretmana na smanjenje kontaminacije pitke vode bakterijama. Laboratorijskim je testiranjem utvrđeno da dodavanje sjemenki moringe vodi nije dovelo do smanjenja bakterija u vodi.

Zaključno, pretraživanjem znanstvene literature nisu pronađeni dokazi iz kliničkih istraživanja na ljudima o pozitivnom učinku biljke moringe na dojenje, imunitet, karcinom, šećernu bolest ili bilo što vezano za zdravlje i bolest ljudi.

 

Urednički tim Dokazi u medicini

Fotografija: Hari Prasad Nadig

 

Objavljeno: 23. veljače 2015.